Ove godine, na 100. godišnjicu Lemova rođenja, poljski parlament odao je počast svom najprevođenijem piscu – 2021. godinu proglasio je godinom Stanislawa Lema.
Povodom ove velike obljetnice, Hangar 7 ove godine objavljuje čak 3 njegove knjige, a ovdje ćemo prenijeti dio najave s portala Inverzija, kao i točke programa koje će nam održati Davorin Horak, vlasnik izdavačke kuće Hangar 7.
Prva knjiga koja kod nas još nije bila prevedena su njegove nenadmašne Bajke o robotima, a izašao je i prvi podcast u režiji Hangara 7 koji uz priču Uranove uši iz Bajki o robotima također nudi i jednu vrlo zanimljivu crticu iz Lemovog života, koja se tiče njegovog dopisivanja s drugim kultnim žanrovskim autorom – Philipom K. Dickom.
Znate li da je Lem zapravo prvi zamislio e-knjige i tablete, internet, Google, pa čak i Matrix. Evo kako je Stanisław Lem predvidio budućnost u kojoj mi sada živimo.
  • E-knjige, tableti i audioknjige: Stanisław Lem je vjerojatno prvi SF pisac koji je točno predvidio svojevrsni kraj papirnatih knjiga i dolazak elektroničkih formata i čitača e-knjiga. To je učinio u svom romanu Povratak sa zvijezda iz 1961. godine, nekih 40 godina prije bilo kakvih prvih pokušaja s e-papirom. Lem je zamislio e-knjige kao male memorijske kristale koji se mogu umetnuti na uređaj, jezivo podsjećajući na suvremene tablete. Nazvao ga je ‘optonom’, ali većina nas danas naziva Kindle. U istoj je knjizi Lem predvidio i popularnost audioknjiga, koje je nazvao ‘lektoni’.
  • Internet: Početkom 1950-ih Lem je već razmišljao o mogućnosti povezivanja moćnih računala kako bi se unaprijedili njihov računalni kapaciteti. U svojim Dijalozima iz 1957. smatrao je realnim smjerom razvoja da će postupno gomilanje ‘informatičkih strojeva’ i ‘banki sjećanja’ dovesti do uspostavljanja ‘državnih, kontinentalnih i, kasnije, planetarnih računalnih mreža’.
  • Google: Otprilike u to vrijeme, Lem je predvidio budućnost u kojoj ljudi imaju trenutni i univerzalni pristup ogromnoj virtualnoj bazi podataka, koju je nazvao ‘Trionova knjižnica’. Sami Trioni su bili sićušni kristali kvarca, ‘čija se struktura čestica može trajno mijenjati pod djelovanjem električnih impulsa’. ‘Kristalić, koji nije veći od zrna pijeska, mogao je sabrati u sebi toliko informacija, koliko ih je sadržavala nekadašnja enciklopedija.’ To je opisano u romanu Ana sa zvijezda iz 1955. godine.
  • Matrix ili simulacija: U svojoj analizi ‘fantomatike’, Lem je zastrašujuće blizak konceptu savršene simulacije, kakvu poznajemo iz filmova poput Matrixa. Lemova distopijska vizija velike simulacije pojavila se u njegovom romanu Futurološki kongres iz 1971. godine. Povezan je s njegovim konceptom ‘cerebromatike’, izravnim utjecajem kemijskih tvari na mozak. 2013. godine roman je prilično uspješno za film prilagodio Ari Folman. Na roman u prijevodu nećete dugo čekati jer je upravo on idući Lemov naslov koji će Hangar 7 objaviti.
  • Biotehnologija: Lem je uvijek bio svjestan mračnih i potencijalno prijetećih strana tehnologije. Još 1960-ih je vjerovao da je samo pitanje vremena kada će tehnologija ‘upasti’ u ljudsko tijelo. U Dvadeset prvom putovanju iz Zvjezdanih dnevnika, Lemov poznati protagonist Ijon Tichy slijeće na planet zvan Dihtonija, čiji su stanovnici toliko napredni da mogu izrađivati ​​i prepravljati svoja tijela kako god žele. Kad smo već kod Zvjezdanih dnevnika oni u prijevodu stižu nakon Futurološkog kongresa, čije će Sedmo putovanje biti dostupno za čitanje u novom, 46. broju Sirusa B.
A na SFeraKonu ćete imati prilike o svemu ovome čuti i puno više na panelu Umjetna inteligencija od Čapeka do Lema. Od Rossumovih univerzalnih robota do računala koje se borilo protiv zmaja… Razgovor o umjetnoj inteligenciji u stvarnosti i fikciji. Kakvo su nasljeđe ostavili Čapek i Lem i koliko su njihova djela utjecala na razvoj umjetne inteligencije pa i kiberpanka, uz pogled na trenutne tehnologije strojnog učenja i potencijalnog dolaska do singularnosti.
U panelu sudjeluju:
  • Davorin Horak, urednik u medijskoj kući Hangar 7 gdje je priredio stotinjak naslova iz žanra spekulativne fikcije (časopis Sirius B, antologije Titan i Nebula te brojna domaća i prevedena izdanja). Uređivao je sf časopis Futuru, a uredio je i nekoliko zbirka priča (Kvantni portali imaginacije u izdanju SFere, GONG-ova sf zbirka…). Objavio je i nekoliko sf priča te nekoliko prijevoda s engleskog jezika. Urednik je i žanrovskog portala Inverzija.net.
  • Doc. dr. sc. Davor Horvatić, docent na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. Usavršavao se u Austriji, Poljskoj i Rusiji, a glavno je područje njegova istraživanja fizika kritičnih fenomena i kvantna kromodinamika. Autor je 36 znanstvenih radova, organizator domaćih i međunarodnih konferencija te popularizator znanosti s više od stotinu javnih nastupa

Trajanje: 60 minuta

 

Davorin Horak pripremio je za vas i Lemonijadu: Kviz o Stanislawu Lemu. Testiraj svoje znanje o jednom od najvećih europskih i svjetskih autora znanstvene fantastike. Tko je bio Stanislaw Lem, koliki je njegov opus i koliko poznajete njegove najpoznatije i manje poznate uratke, zašto su ga izbacili iz SFWA i u kakvoj je vezi bio s Philipom K. Dickom. Očekujemo i znanje o adaptacijama njegovih djela u drugim medijima, a znanje ćemo i bogato nagraditi vrijednim nagradama Inverzije webshopa i Hangara 7.
Trajanje: 60 minuta
Mjesto prijave: Info pult/desk

Tekst najave preuzet sa: inverzija.net
Spread the love