Ove će godine SFeraKon, uz svoj regularni program video igara i arkada, ugostiti čak 3 točke programa koje se vrte oko vaših interesa.
Prva točka koju vam ovim putem najavljujemo je panel Sabine Stepić, koja je kombinirala svoju ljubav za psihologijom i gejmanjem te je tako diplomirala na temu socijalnog identiteta igrača video igrica. S njom i ekipom sa FFA.hr gaming portala možete doći raspravljati o utjecaju koji je pandemija posljednje dvije godine imala na gaming industriju i igrače video igara!
Ako vas pak zanima nešto što je više u prošlosti, a manje u sadašnjosti, dođite poslušati predavanje na engleskom jeziku o arkadnim igrama i njihovoj povijesti i počecima – Arcade games: Origin of Video games. Predavanje će održati Robert Zittnan, jedan od organizatora Comics Salona, najveće konvencije stripova i animea u Bratislavi. Robert je također i je strastveni kolekcionar arkada, tako da smo sigurni da vam na ovome neće biti dosadno!
Zadnja najava, ali nikako najmanje važna, je za ljude koji žele naučiti više o samoj produkciji videa i dizajnu igara. Ako vas je ikada zanimalo tko i kako realizira najmaštovitije ideje, te čini da uz pomoć vizualnih efekata (VFX) fantazija postane stvarnost, Antonio Lazarević će vam u detalje objasniti što zapravo VFX dizajner radi. Osim samog opisa posla vidjet ćete i primjere korištenja vizualnih efekata u SF i fantasy filmovima i serijama!
Kako bi se reklo – treća sreća! Nakon što je 2020. godine biološka napast zaustavila sve letove i zatim se odlučila proširiti i po 2021. godini, u 2022. se stvari pomalo vraćaju u normalu (dobro, o definiciji “normalnog” ćemo drugom prilikom), i više nemamo razloga odgađati gostovanje Briana Muira!
Legenda filmske industrije, Brian Ian Muir je kipar i modelar koji već pola stoljeća stvara fantastične svjetove i likove velikih ekrana. Zanat je počeo peći još davne 1968. kada je kao šesnaestogodišnjak započeo naukovanje kiparstva i modeliranja u sklopu kompanije Elstree Film Studios. Iako je nakon 4 godine šegrtovanja nakratko napustio filmsku industriju, tijekom čega se bavio kiparstvom i arhitekturom, zov filmskih ekrana je bio jači i Muir se vratio u studio. I istog trena ušao u legendu!
Naime, prvi film na kojem je radio poslije povratka bili su Ratovi zvijezda, za koje je Muir izmodelirao masku Dartha Vadera, jednog od najboljih filmskih negativaca svih vremena. Dizajnirao je i oklope Imperijalnih jurišnika (da, da.. Stormtrooperi), nekoliko droida, a udario je i završni glanc na C3PO-u.
Muirove trag ste mogli vidjeti na scenografiji i kostimografiji mnogih kultnih filmova; od Space Jockeya u Alienu, pejzaža i litica u Princess Bride, zidina i skulptura u Willowu i Excaliburu. Radio je i na filmovima van žanra, poput Jamesa Bonda, ili Orao je sletio, a i na mnogim naručenim poslovima za klijente poput restorana i hotela koji su željeli dašak filmskog glamura i fantastike u svojim prostorima.
Uglavnom, čini se da nema filma u kojem Muir nije ostavio otiske svojih prstiju, a detalje o tome kako je pridonio kojem filmu možete pronaći na njegovim stranicama Brian Muir Vader Sculptor
Nakon više od 70 filmova i dalje je, možda i nepravedno, ostao poznat kao čovjek iza Vadera. U istom tonu je naslovio i svoju autobiografiju objavljenu 2009. godine, In the Shadow of Vader, koja je dogurala i do 6. izdanja. Nakon takvog uspjeha, objavio je i drugi dio autobiografije, Beyond the Shadow, pa pretpostavljamo da ga Vader ipak nije potpuno definirao. U srpnju 2020. je sa suprugom Lindsay objavio svoju treću knjigu, Stormtroopers, the True Story, koju opisuje kao „priču koja je trebala biti ispričana”.
Dakle, imate još dva mjeseca da pogledate filmove na kojima je Muir radio i uočite njegove zahvate! A zatim ga prorešetajte pitanjima na SFeraKonu!
Za kraj smo vam sačuvali književno-filmske teme koje vas očekuju u programu ovogodišnjeg SFeraKona:
Vješte domaćice ili domaće vještice
Narodne priče i predaje o hrvatskim vješticama, što stvarnim što bajkovitim, uz par naputaka kako ih se riješiti (bez ognja i Malleusa Maleficaruma)… ili kako jednom postati, ako vam je to draža opcija.
Voditeljica: Srebrenka Peregrin pripovijeda, prevodi i predaje. (Brzo to recite pet puta!) Objavila je niz kratkih priča na hrvatskom i engleskom jeziku, kao i tekstove za udžbenike. S prijateljicom i kolegicom Erikom u kužnoj 2020. izdala je zbirku priča o snažnim ženama, “Bajkarice”. Naći ćete je u Zagrebu s dvoje tinejdžera dvonožaca i dvoje udomljenih četveronožaca.
Trajanje: 45 min
Kako zaje*žiti predavanje na ‘Konu
neodržano prošlogodišnje; načini na koje predavač može pokvariti predavanje kroz neznanje, nepripremljenost, prepripremljenost,… Povremeni pisac i dugogodišnji ljubitelj SF/F-a, konvencija i piva, želio bi sa vama podijeliti plodove svog dugogodišnjeg iskustva, u zaludnoj nadi da više nikada neće odslušati loše predavanje
Voditelj: Zoran Vlahović – Dežurni za vagone u Putničkom prijevozu HŽ-a, Ovisnik o čitanju knjiga i stripova, dugogodišnji fan, povremeni pisac, kritičar i predavač, ljubitelj igara (komp, RPG, BG, CCG, LCG ne baš, minijatura, et.c.), SF/F konvencija, druženja i piva.
Trajanje: 60 min
Sto i jedna godina Dobrog Doktora
Predavanje o jednom od najbitnjih velikana znastvene fantastike, legendarnom Isaacu Asimovu, čovjeku koji je kao malo tko oblikovao žanr i za sobom ostavio djela koja se i dan-danas čitaju
Voditelj: Marko Fančović – U četredesetogodišnjoj (zasad) karijeri radio je sve što se sa spekulativnom fikcijom može – ćitao je, pisao, prevodio, proučavao, opisivao, kritizirao, recenzirao i tako dalje. Predavao o svemu i svačemu po skoro svim domaćim konvencijama, pa to nastavlja i dalje.
Trajanje: 45 min
Tolkienova bića tame
Kako se zovu svih devet Nazgula? Gdje se krije zadnji preživjeli Barlog? Koliko potres može izazvati jedan (mali) zmaj? Sve ono što vas o tamnoj strani Tolkiena zanima, a niste se usudili pitati, donose vam Nar i Sar, glavom, bradom i štapom.
Voditelji: Bojana Nariel Lubina – Dugogodišnja članica Almarenske družine i povremena cosplayerica, te ponosni osnivač Zagrebačkog ogranka Legal Hackersa (pravnika koji istražuju IT svijet). Nikad ne odbija kavu. Niti gin-tonic. Trenutno radi na smišljanju kvizova Tolkien tematike. Viktor Saruman Starčević – Udružni tajnik, i najveći knjigovođa u Međuzemlju, ali i šire. Može vam obračunati konto dok vam priča o načinu gradnje Ortahnca. Trenutno gura karijeru barda.
Trajanje: 45 min
Humor u SF-u Smijeh i zabava najozbiljniji su oblik posla. Panel se bavi temom humora kod domaćih i stranih autora: Douglasa Adamsa, Pratcheta, Asprina, Krušvara, Spirina i Bogdanovića. Panelisti su okorjeli SFeraš, i dva pisca dakle sadržajem samo za izdržljive.
Voditelji: Mihaela Marija Perković (Ako ju ne znate, e pa sad ćete ju upoznati) i Marko Štengl.
Superjunaci: Preporođeni drevni arhetipi
Superjunaci su postali neizbježan dio pop kulture. Američkim stripovima dominiraju već veći dio stoljeća, a prošlo desetljeće su preuzeli i filmsku industriju. S jedne strane su usko povezani s vremenom nastanka i kulturnim kontekstom, no s druge strane možemo naći sličnosti s pričama o junacima daleke prošlosti. Jesu li superjunaci moderna mitologija? Koliko je ova mitologija nova, a koliko se ponavljaju motivi bitni za čovjeka u svakom vremenu? Dođite i saznajte!
Voditelji: Tvrtko Balić student je filozofije i informacijskih znanosti. Filozofiranjem na konvencijama izbjegava filozofiranje na fakultetu. Filip Katavić je student filozofije i kroatistike. Proučava superjunake umjesto Hegela i Krležu.
Nakon svih odgoda i pomaka, te usklađivanja programa s obavezama i mogućnostima sudionika SFeraKona, napokon smo složili satnicu programa!
Osim s početne stranice i glavnog izbornika, satnicu možete skinuti i ovdje (pdf).
Za detalje programa pratite vijesti i novosti, u kojima opisujemo program po tematskim cjelinama.
Što se rasporeda tiče, SFeraKon počinje u petak u 16 sati, dok se predavanja i program po danima odvijaju:
Zmajeva Garaža & Jakov Gavran: Od hobija do animiranog filma – Live intervju + Q&A
Jakov Gavran je pomoću natjeaja napravio prvi hrvatski fantasy stop animation film (inspirarno između ostalog i poznatog TTRPG igrom Dungeons & Dragons). Zmajve Garaža održat će live intervju s Jakovom kojeg će se kasnije moći pogledati i na njihovom Podcastu u sklopu emisije Zmaj Bla Bla. Intervju će voditi Davor Kolenc (AKA DavorDM), a gost će naravno biti sam Jakov Gavran. Uz razgovor s Davorom, Jakov će imati i otvoreni Q&A session za sve pristune. Kako napraviti film? Ili samo teren za D&D? Evo prilike za saznati iz prve ruke.
Voditelji: Davor Kolenc – Član SFere. Osnivač D&D YouTube kanala Zmajeva Garaža. Ponekad i pisac s ponekom kratkom pričom objavljenom u Sirius B i drugim zbirkama po regiji. Kažu neki najpoznatiji Dungeon Master u regiji. To je svakako moguće. Ali, je li i najbolji? Vjerojatno ne. Ali, kaže, trudi se. Jakov Gavran (17. rujna 1988). Magistar kazališne umjetnosti-akademski glumac i lutkar. Bavi se izradom lutaka, režijom kazališnih igrokaza, sinkronizacijom, koreografijom i organizacijom viteških turnira. Glumio u nekim Netflixovim i domaćim serijama s manjim ulogama. Godine 2020. imao je otvorenje samostalne izložbe “Igrom kroz likovnu fantaziju” u Poduzetničkom inkubatoru Novska gdje se školuju budući dizajneri video igara. Godine 2021. napravio je stop-motion animirani film “RON vitez od jutarnjeg drveta” za koji je sam napisao scenarij, režirao ga, kreirao i izradio lutke i scenografiju. Godine 2019. u Netflixovoj seriji “Medical Police” tumači ulogu njemačkog policijskog časnika, sa glavnim glumcima Errin Hayes i Rob Huebel, a režiju potpisuje poznati hollywoodski glumac i redatelj Rob Corddry. Manje uloge odigrao je i u hrvatskim serijama “Pogrešan čovjek” i “Drugo ime ljubav”. Godine 2020. Imao je otvorenje samostalne izložbe “Igrom kroz likovnu fantaziju” u Poduzetničkom inkubatoru Novska gdje se školuju budući dizajneri video igara. Godine 2021. napravio je stop-motion animirani film “RON vitez od jutarnjeg drveta” za koji je sam napisao scenarij, režirao ga, kreirao i izradio lutke i scenografiju. Taj film je financiralo Ministarstvo kulture i medija RH u sklopu programa namijenjenog slobodnim umjetnicima u vremenu epidemije.
Trajanje: 60 minuta
Projekcija: RON vitez od jutarnjeg drveta, animirani film RON vitez od jutarnjeg drveta je animirani film za koji je sam napisao scenarij, režirao ga, kreirao i izradio lutke i scenografiju Jakov Gavran. Radnja puna akcije i prevrata, šaljivih dijaloga i prekrasnih scena koja se odvija u stip-animaciji se odvija u zemlji Balkaniji gdje su samo neka od mjesta Kajburg, Zlovenija, Pijana kula i drugi. Kad krene odjavna špica, nemojte napuštati svoje mjesto! Predavač:Jakov Gavran (17. rujna 1988). Magistar kazališne umjetnosti-akademski glumac i lutkar. Bavi se izradom lutaka, režijom kazališnih igrokaza , sinkronizacijom, koreografijom i organizacijom viteških turnira. Glumio u nekim Netflixovim i domaćim serijama s manjim ulogama. Godine 2020. imao je otvorenje samostalne izložbe “Igrom kroz likovnu fantaziju” u Poduzetničkom inkubatoru Novska gdje se školuju budući dizajneri video igara. Godine 2021. napravio je stop-motion animirani film “RON vitez od jutarnjeg drveta” za koji je sam napisao scenarij, režirao ga, kreirao i izradio lutke i scenografiju.
Projekcija: Pulsar Plesni eksperimentalni film, trailer pogledajte ovdje. Voditeljice: Martina Nevistić, plesna umjetnica, rođena 1983. u Zagrebu, bavi se autorskim radom na području izvedbe i multimedije te organizacijom. Diplomirala je organizaciju i menadžment na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te ples na Salzburškoj eksperimentalnoj akademiji (SEAD) u Austriji. Sudjelovala je u međunarodnim programima Nomadska plesna akademija (2009) i Communicating Dance (2014–2015). Od 2009. do 2017. bila je članica Zagrebačkog plesnog ansambla, čije predstave i dalje izvodi. Također, bavi se plesnom pedagogijom, držeći satove iz tehnika suvremenog plesa i joge za profesionalne plesače na domaćoj i međunarodnoj sceni. Od studenoga 2016. vodi plesni program Zagrebačkog plesnog centra.
Ivana Slunjski, autorica, neovisna kritičarka i istraživačica izvedbenih umjetnosti. Piše i uređuje u raznim tiskanim i elektroničkim medijima (Vijenac, Kretanja, Kupus.net, Kulturpunkt.hr, Čitanka i dr.), povremeno objavljuje na Trećem programu Hrvatskoga radija te u drugim zbornicima i knjigama. Zaokuplja se recentnim inovativnim izvedbenim praksama, strategijama otpora ekonomskom obesnaživanju umjetničkoga rada i razvojem novih modela umjetničke razmjene. Razvija i koncept istraživačko-arhivskoga modela koji se temelji na ideji „arhiviranja sadašnjosti”, na dokumentiranju i analiziranju tekućih umjetničkih procesa ne bi li se stvorila baza informacija, koja služi za dalje umjetničko, znanstveno ili kakvo drugo istraživanje i prevrednovanje. U sklopu toga pokrenula je i provodi petogodišnji projekt mapiranja stanja hrvatske suvremenoplesne scene (2015–2020), nastojeći u tom razdoblju obuhvatiti što više umjetničkih procesa. Zalaže se za profesionalizaciju pisanja o plesu te od 2016. organizira i vodi radionice plesne kritike. Od početka karijere autorski i povremeno izvođački sudjeluje u raznim hibridnim projektima.
Trajanje: 30 min
Subota:
Horror
Kratkometražni horror film: Blijedo sjećanje postupno postaje jasnije i svog vlasnika dovodi do nepoznatog mjesta označenog tajanstvenim znakovima…
Voditelj: Marko Visković (rođ. 1988.) od malih nogu snima filmove, no nedavno je odlučio uložiti više vremena u stvaranje nečega što nadmašuje najosnovniju kućnu produkciju. Planira stvoriti djela koja će istraživati misteriozne, fantastične, horor i znanstveno-fantastične teme u okviru njegovog rodnog mjesta Tučepi i okolice. Žrtva (2021.) dobar je primjer ovog smjera u filmskom stvaralaštvu i zapravo je prvi film koji je odlučio prijaviti na razne filmske festivale. Trajanje: 30 min
Projekcija: Divlji planet (La planète sauvage) Animirani film Divlji planet / Fantastični planet (La Planète sauvage / Fantastic Planet) iz 1973. godine danas uživa kultni status. Film je iste godine osvojio Grand Prix žirija u Cannesu, a časopis Rolling Stone ga je 2016. stavio na 36. mjesto liste najboljih animiranih filmova u povijesti. Nastao je po romanu Oms en série francuskog pisca Stefana Wula u režiji Renéa Lalouxa. Roman je kod nas u prijevodu Milene Benini izdao Hangar 7 u sklopu projekta “Spekulativna fikcija – prošlost, sadašnjost, budućnost” kojeg je između ostalog financirala i Kreativna Europa. Stoga će prije projekcije filma biti održan kratki razgovor o romanu.
Voditelj: Davorin Horak je urednik u medijskoj kući Hangar 7 gdje je priredio stotinjak naslova iz žanra spekulativne fikcije (časopis Sirius B, antologije Titan i Nebula te brojna domaća i prevedena izdanja). Uređivao je sf časopis Futuru, a uredio je i zbirke priča (Kvantni portali imaginacije u izdanju SFere, GONG-ova sf zbirka…). Objavio je i nekoliko sf priča te nekoliko prijevoda s engleskog jezika. Urednik je i žanrovskog portala Inverzija.net.
Trajanje: 90 min
Ove godine na SFeraKonu obilježavamo 40 godina Aliena!
Navedeni program vode Aleksandar Žiljak i Marko Ivšinović, a ljubitelji filma/franšize pozvani su u subotu na Alien After lecture party i druženje.
U petak Aleksandar Žiljak će nam predstaviti najpoznatije filmsko čudovište u predavanju Alien – 40 godina užasa. Od tada neizostavni dio naših kolektivnih noćnih mora, to je film koji zahtijeva nova tumačenja, u skladu s vremenima u kojim živimo. Koji su izvori Aliena? I što nam taj film govori o današnjem svijetu? Aleksandar Žiljak pisac je fantastične proze, ilustrator, urednik i prevoditelj. Dobitnik više Nagrada SFERA, poznat je po svojim konvencijskim predavanjima.
Alien (1979.)
Marko Ivšinović u svom predavanju ALIEN – 40 godina kasnije prisjeća se kako je 1979. u kinima s velikog ekrana ‘eksplodirao’ film koji će zauvijek promijeniti znanstveno-fantastični žanr – remekdjelo kratkog naziva: ALIEN – ime u kojem će za sve buduće generacije filmofila i fanova biti sažeti u isto vrijeme i strah i divljenje, i odbojnost i privlačnost. Koliko je ALIEN bio preloman trenutak u filmskoj umjetnosti govori činjenica da svi gotovo svi fanovi ZF žanra pamte kada su prvi put gledali ALIENa ili se kroz neki drugi film iz franšize (koju je upravo ovaj film započeo) susreli s veličanstvenim i monstruoznim ksenomorfom. Na 40-u godišnjicu premijere cilj predavanja uz prezentaciju je predstaviti film od začetaka ideje preko pretprodukcije, snimanja i postprodukcije, do reakcija na sam film i utjecaj na ZF žanr od 1979. do danas.
ALIEN – 40 godina poslije “After lecture party” zamišljen je kao predstavljanje raznih memorabilija, zapisa, literature i ostalih zanimljivosti koje Marko posjeduje, a bit će to prilika da i drugi fanovi ALIEN franšize vide ili iskoriste ovu priliku za raspravu nakon predavanja.
Marko Ivšinović je ALIEN fan iz Zagreba, rođen 1975. gdje i danas živi i radi kao voditelj odjela/laboratorija u jednoj farmaceutskoj kompaniji. Od kada je prvi put krijući se od roditelja pogledao ALIENa u vrlo ranoj dječjoj dobi ostao je fasciniran ovim jedinstvenim svijetom. Cilj mu je prenijeti barem mali dio fascinacije i znanja na sve druge fanove ALIENa ili one koji će to tek postati.
Moj dida je pao s Marsa
Navedeni filmski naslov dolaskom na velika platna zaokupio je pozornost i odraslih i djece. K tome još i domaći! Dražen Žarković predstavit će nam SF dugometražni igrani film za djecu “Moj dida je pao s Marsa”, uključujući grafike, fotografije i video klipove iz raznih faza produkcije, “making of” itd.
Moj dida je pao s Marsa (2019.)
Dražen Žarković rođen je 1970. godine u Zagrebu, Hrvatska gdje je odrastao, te pohađao osnovnu i srednju školu. Od 1989.-1992. godine radio je u studiju za animirani film “Zagreb film”. 1992. godine upisao je studij filmske i TV režije na “Akademiji dramske umjetnosti” u Zagrebu, gdje je i diplomirao. Od 1993. godine radi kao slobodni umjetnik, te je kao scenarist i redatelj realizirao niz igranih i dokumentarnih projekata. Režirao je preko stotinu epizoda različitih humorističnih serijala i sitcoma. Režirao je pet dugometražnih igranih filmova: “Ajmo žuti!”, “Trešeta”, “Zagonetni dječak”, “Alka” i “Moj dida je pao s Marsa”. Kao član grupe autora dobitnik je hrvatske nacionalne filmske nagrade “Oktavijan” za kratki animirani film “Čekaj me” (1993.), “Oktavijana” za kratki igrani film “Samopotjera” (1994.), “Oktavijana” za srednjemetražni igrani film “Novogodišnja pljačka” (1998.), te “Oktavijana” za kratki dokumentarni film “Šalter” (2001.) za kojeg je nagrađen i “Zlatnom maslinom” na TV festivalu u Baru, na kojem je godinu kasnije osvojio “Srebrnu maslinu” u kategoriji dugometražnog TV filma za “Ajmo žuti!”. Za montažu kratkog dokumentarnog filma “Od jutra do mraka” na Danima hrvatskog filma 2005. osvojio je nagradu za najboljeg montažera. Najveći međunarodni uspjeh ostvario je dugometražnim igranim filmom “Trešeta” (u ko-režiji s Pavom Marinkovićem). Rekreativno se bavi montažom i kolor korekcijom.
Kucamo na vrata zaboravljenih asova: Buck Rogers
Predavanje o legendarnom liku s kojim je počela popularnost znanstvene fantastike, i čije ime je nekad bilo doslovno sinonim za cijeli žanr, a već desetljećima je zaboravljen
Predavač: Marko Fančović – prevoditelj, pisac, novinar, kritičar, strip scenarist i predavač o svemu što se tiče spekulativne fikcije. Već skoro pola stoljeća obožava i hard SF i sword & sorcery, ne voli ništa što vole mladi i rekao bi toj dječurliji da se skloni s njegovog travnjaka, kad bi imao travnjak.
Interaktivni film
Interaktivni film Black Mirror: Bandersnatch nedavno je prodrmao čvrste temelje medija. Milijuni gledatelja streaming platforme Netflix mogli su ne samo upravljati likovima, već i postati jednim od njih. No interaktivni film nije samo trendovska pojava – postoji već preko pola stoljeća, a evoluciju mu koče tehnička ograničenja, komplicirana produkcija, budžet i kreativnost. Predavanje će ukazati na mogućnosti interakcije u kinu, televiziji, kućnom videu, video instalaciji i internetu.
Predavač: Dr. art. Tihoni Brčić predaje o multimediji, virtualnoj stvarnosti i video oblikovanju na Akademiji dramske umjetnosti. Stručnjak je na polju vizualnih komunikacija i obožavatelj je SF-a. Bavi se dizajnom, montažom, režijom i novinarstvom, a radovi su mu nagrađivani i izlagani u Hrvatskoj i u inozemstvu.
There and back again – lokacije gdje se snimao Gospodar Prstenova i Hobbit
”There and back again” će vam pokazati većinu lokacija na Novom Zelandu gdje se snimala trilogija Gospodara Prstenova i Hobbita. Sonja i Tomo su se uputili na nezaboravnu avanturu po Novom Zelandu, pritom razgledavajući atraktivne lokacije gdje su se snimali filmovi Petera Jacksona. Jedna od najljepših lokacija definitivno je Hobbiton movie set u Matamati, a jedan od zanimljivijih posjeta bio je u samom Weta Workshopu gdje su nastali kostimi, makete i svaki mogući detalj koji se nalaze u filmu. Kako je to sve izgledalo u živo i koje su sve fore saznali iza kulisa saznat ćete upravo na ovoj prezentaciji.
Predavačica: Sonja the Hobbit je cosplayerica iz Zagreba i velika obožavateljica trilogije Gospodara Prstenova i Hobbita. Po struci je grafički dizajner, no 2012. godine upoznala je cosplay – izrada kostima od likova iz video igara, filmova, stripa, itd. Izradila je oko 20-ak cosplaya, dobitnica je nekoliko cosplay nagrada u Hrvatskoj i Srbiji, a na SFeraKonu 2017. godine osvojila je prvo mjesto u kostimu Xene – princeze ratnice. 2009 bila je na Novom Zelandu i vidjela nekoliko lokacija gdje su se snimali filmovi redatelja Petera Jacksona, te je imala sreće da ponovno posjeti Novi Zeland 2018. godine, ali ovaj put na dulji period od godine dana i sa partnerom Tomislavom.
Kako je to biti mali čovjek na velikom setu Igre Prijestolja
Predavanje o iskustvu statiranja na snimanju Igre Prijestolja u Dubrovniku.
Predavačica: Maja Škvorc je spisateljica, geek, ljubiteljica životinja i gamerica. Sjedeći za stolom i bacajući kockice proživjela je živote magusa, oraklice, gotičarke mrtvozornice, te nedavno i Star Wars pobunjenika. Pisanje i čitanje su joj strast, tako da ćete je često naći kako tipka novu priču ili udubljenu u ekran njenog mobitela ili neke nove knjige. Ima par objavljenih priča, te dva fantasy romana: Dragon’s Treasure i Dragon’s Prize. Trenutno radi kao Story Director u Nanobitu.
Star Trek Discovery ili Orville? Tko zaista nastavlja Roddenberryjev san?
Kao i svaki put do sada opet se lome koplja oko novog Star Trek serijala. Neki negoduju, dok neki oduševljeno prate Star Trek Discovery i avanture jedne nove posade. Ovog puta u priču se uplela i nova SF serija – Orville koja je za mnoge jedini vjerodostojni nastavak Roddenberryjeve vizije iako službeno nije Star Trek. Tko zaista zaslužuje da nosi ime najbolje SF serije u povijesti, pokušat ćemo otkriti uz vas. Pripremite se, jer bitka tek počinje.
Predavačica: Teddea Senjanović je trekkie otkad zna za sebe. Odrasla je na konvencijama, a i danas, vise od desetljeća kasnije s jednakom strašću voli seriju koja joj je promijenila život. Kada nije na poslu gdje besramno gura tekstove o Treku, vodi beskonačne rasprave o tome je li Discovery pravi Star Trek po forumima i FB stranicama. Zanimljivo je i to da nakon godina provedenih u hrvatskoj udruzi ljubitelja Star Treka, danas upravlja hrvatskom verzijom Sectiona 31.
Religija u Star Treku
U ovom će predavanju biti riječi o religiji u znanstveno-fantastičnoj franšizi Star Trek. Roddenberry u svoje remek-djelo upisuje elemente vlastite filozofije, stvarajući tako naprednije, bolje i „ljudskije“ čovječanstvo (barem u usporedbi s današnjim). Nakon Trećega svjetskog rata, čovječanstvo proživljava tzv. novo prosvjetiteljstvo, čime se uspostavlja drugačiji odnos prema religiji, ali i svijetu općenito. Jedno od bića, koje je obilježilo Star Trek, može se gledati kao oblik božanstva, svemoćnoga i sveprisutnoga – Q. Q je biće koje postoji oduvijek, a čovjek je u usporedbi s njim tek sitno zrnce prašine u ogromnim svemirskim prostranstvima. Budući da se javlja u Star Trek: Next Generation, Star Trek: Deep Space Nine i Star Trek: Voyager, govorit će se o epizodama svih spomenutih serija u kojima se javlja i pritom analizirati njegovo ponašanje, moći, odnos prema čovjeku, stavovi i sl. Analizom njegova ponašanja nastojat će se utvrditi u kojoj se mjeri njegov lik uklapa (ili ne uklapa) u originalnu Roddenberryjevu filozofiju, dakako, uzimajući pritom u obzir relativizaciju religije i okretanje razumu, znanosti i miroljubivosti.
Predavačina: Kristina Gudlin, magistra je edukacije hrvatskoga jezika i književnosti te studentica Poslijediplomskoga sveučilišnog specijalističkog studija Primijenjena kroatistika. Sudjelovala je na međunarodnim konferencijama i simpozijima. Interesi: kognitivna lingvistika, popularna kultura, teorija filma.
Specijalno gostovanje – Trash Film Festival
Ante Magaš iz Trash Film Festivala (Varaždin) bit će voditelj višesatne projekcije najboljih filmova iz arhive Trash Film Festivala.
Udruga Trash osnovana je 15.05.2005. u svrhu organiziranja Trash Film Festivala, s konspirativnim ciljem da postane regionalni lider trash kulture u ovom dijelu Europe, što je u 5 godina djelovanja i postignuto.
U statutu udruge stoji “snimati trash filmove”, no djelatnosti udruge većim su dijelom vezane uz megalomanski projekt zvan Trash Film Festival i promo-partije vezane uz cjelokupno stvaralaštvo članova. Unatoč brojnim obvezama, Udruga je snimila video spotove ”Streets are inviting us”, ”Let’s go out” i ”Full Trash House”, tridesetak kraćih skečeva u svrhu promocije festivala među kojima treba istaknuti serijal ”Daratio saves Trash Film Festival”, kratkometražni horror film ”Čarobna škrinjica 2” (Magic Chest 2), srednjemetražni 53-minutni borilački sf film ”Prekažnjavanje” (Overpunishment). U sklopu Udruge djeluje i glazbeni sastav “Chubaka Chetri Chudaka i Chubakina Baka” koji snima obrade hrvatskih pop hitova na engleskom jeziku, DJ mister.no i dizajnersko-izumiteljska sekcija ”Megatrash!”.
Članove Udruge povezuje ljubav prema Jackie Chanu, Davidu Haselhoffu, Freddy Mercuryju, Bruce Leeju, Freddy Krugeru, Chucku Norrisu i drugim velikim ljudima koji su obilježili kulturu 20. stoljeća, s naglaskom na osamdesete godine, kako na filmskom, tako i na glazbenom polju, a i šire.