Zagreb, 10.-12.5.2013.

Predavanja

SATNICA
 
 
ZNANSTVENA FANTASTIKA I FANTASY PRIJE GERNSBACKA I TOLKIENA
Marko Fančović
O onima koji su pisali i objavljivali znanstvenu fantastiku - i tako je i zvali - prije nego što je Hugo Gernsback skovao termin scientifiction za svoj "novi" žanr, te o onima koji su pisali o vilenjacima, patuljcima, čarobnjacima i mačevaocima i u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, ostvarivši zavidan opus i "visoke" i "niske" fantastike "mača-i-magije" i prije nego što je djelo J. R. R. Tolkiena došlo da "na gotovo" zavlada žanrom i postane pojam.
Marko Fančović (1961., Zadar) SF-om i srodnim žanrovima se bavio ili se još bavi na sve moguće načine: prevoditelj, pisac, kritičar, povijesničar, strip scenarist, predavač...
ASTROFIZIČKE PRIMJENE EINSTEINOVE OPĆE TEORIJE RELATIVNOSTI
Dario Hrupec

Mnoge teme znanstvene fantastike povezane su sa svemirom. A svemir u cjelini bio je do relativno nedavno isključivo u domeni znanstvene fantastike. Ili pak u domeni mitologije i religije. Znanstveni opis svemira postao je moguć tek prije manje od jednog stoljeća, s pojavom Einsteinove opće teorije relativnosti. Opća teorija relativnosti je zapravo teorija gravitacije, jedinog od samo četiri poznata međudjelovanja koje je relevantno na velikim skalama. U predavanju će biti izloženi temelji opće teorije relativnosti i najzanimljivije astrofizičke aplikacije: kozmologija, crne rupe, gravitacijske leće i gravitacijske valovi.
Dario Hrupec je znanstveni suradnik Instituta Ruđer Bošković. Doktorirao je fiziku 2008. godine na PMF-u u Zagrebu. Bavi se visokoenergijskom gama-astronomijom i član je međunarodne kolaboracije MAGIC. Veći dio vremena radi u Zagrebu, a manji na teleskopima MAGIC na kanarskom otoku La Palmi. Autor je brojnih srednjoškolskih udžbenika iz fizike, član uredništva "Prirode", član državnog povjerenstva za natjecanja iz astronomije, redoviti autor raznih časopisa ("Tehnopolis", "Priroda", "Čovjek i svemir"...) te član CFI Croatia (Centra za promicanje znanosti, humanizma i kritičkog razmišljanja).
DIVOVI I DJETINJSTVO DRUŠTVA
Ana Šperkov

Ovo se predavanje bavi elementima hiperboličkog fantasy pripovijedanja u djelima "Gulliverova putovanja" Jonathana Swifta, "Alisa u zemlji čudesa" Lewisa Carrolla i "Hrana bogova" H. G. Wellsa. Saznat ćete na koji se način motiv divova realizira u djelima napisanima kroz tri različita stoljeća, od ozbiljnijeg, satiričkog Swifta do slične, ali znanstveno razrađenije ideje kod Wellsa. Analizom ovih fantastičnih djela sa sociološkog stajališta upoznat ćete se s metaforizacijom problematike čovjeka u društvu i procesa psihofizičkog sazrijevanja.
Ana Šperkov je apsolventica engleske i njemačke književnosti. U slobodno vrijeme čita SF i pati za Neilom Gaimanom.
RUŽNI, PRLJAVI I UGLAVNOM ZLI: NOVA E(STE)TIKA FANTASYJA
Milena Benini

Nekada, znanstvenu se fantastiku standardno smatralo "progresivnim" spekulativnim žanrom, dok je za fantasy bila rezervirana oznaka "konzervativnosti". U novije vrijeme, međutim, mnogi su autori pokušali fantasyju - pogotovo onom klasičnom, epskom - udahnuti novi život stubokom mijenjajući estetiku koja se nekad pripisivala ovom žanru. Umjesto proročanstvom određenih kraljeva, prinčeva na bijelim konjima i princeza iz tornjeva, glavnu ulogu preuzela je prljava politika, poduprta plaćenicima koji se bolje snalaze u prljavim krčmama nego na dvorovima. Takozvani "grimdark" fantasy počeo je dobivati na popularnosti, i danas se gotovo može reći da je vladajući oblik epskog fantasyja.
No, naravno, stvari nisu tako jednostavne: niti je grimdark nova izmišljotina, niti su pretpostavke koje on donosi tako revolucionarne kao što se obožavateljima žanra ponekad čini. Svjedočimo li još jednoj zamjeni etike estetikom kao što se dogodilo sa steampunkom? Ili je u pitanju samo novo pakiranje za iste stare teze?
Milena Benini vrluda po hrvatskim konvencijama već jako dugo, pa ste je vjerojatno već vidjeli. Ako niste, znači da je bila zauzeta pisanjem ili prevođenjem. Kad ne radi ništa od svega toga, može se naći na Twitteru kao @Milerama, ili na Tumblru.
KAO ZEMLJA, ZRAK I SUNCE: MICHAEL MOORCOCK
Milena Benini

Govoreći o Michaelu Moorcocku, Neil Gaiman je rekao: "Kad me ljudi pitaju tko je sve utjecao na mene, obično zaboravim Mikea, onako kao što ljudi zaborave među stvarima koje su im bile važne u djetinjstvu nabrojati zemlju, zrak i sunce", a gotovo da nema velikog imena spekulativne fikcije koje ne dijeli taj dojam. No, zbog nedostatka prijevoda, Moorcock je u našim krajevima vrlo slabo poznat. Došlo je vrijeme da se ta rupa popuni, a nedostatak ispravi. Lik i djelo "senseija disidentskog fantasyja", kako ga je nazvao China Miéville, i to u manje od sat vremena!
Milena Benini dijeli Gaimanovo mišljenje o Michaelu Moorcocku. Također piše i govori, ali ne riše SF. Osim toga prevodi i iznosi netražena mišljenja na Twitteru kao @Milerama i na Tumblru.
KONTINENT MU I OSTALE IZGUBLJENE CIVILIZACIJE
Ratko Martinović

Na pitanje je li današnja civilizacija samo plod neke davno izgubljene kulture zaboravljene u vremenu pokušali su odgovoriti mnogi, pri tome se najčešće baziravši na Atlantidu. No, tu su i neki drugi nestali kontinenti čije priče čine mitove drevnih naroda, a među njima je najistaknutija pacifička inačica Platonovog kontinenta s tajanstvenim imenom - Mu. Gdje se ova ploha rasprostirala, koje tragove danas slijedimo pri istraživanjima i postoje li još neki nestali kontinenti diljem planeta nastojat ćemo odgovoriti u ovom zanimljivom predavanju.
Ratko Martinović je dugogodišnji predavač na svim SF konvencijama diljem Hrvatske, a profesionalno se bavi pisanjem (autor knjige "Svjetske misterije i tajne", pisac kratkih SF priča), novinarstvom i brojnim drugim kreativnim poslovima vezanim uz medije. Član je SF skupine Orion iz Slavonskog Broda i jedan od organizatora SF konvencije Marsonikon.
3D REPLIKATOR - BUDUĆNOST DOSTUPNA DANAS!
Vedran Starčević

3D tehnologije modeliranja, skeniranja i tiska već danas ostvaruju ono što se do nedavno činilo ka čista znanstvena fantastika - od 3D printanja organskih spojeva do brze izrade malih serija proizvoda - bez trunke šale, Star Trek replikator hrane je danas zaista vrlo blizu. Govorimo o raznim mogućnostima primjene, počevši od toga da unutar vlastitog doma, na temelju dizajna kojeg sami osmislimo, možemo izraditi originalan predmet ili pak kopirati neki postojeći oblik. To nam daje nevjerojatnu mogućnost da sami stvaramo proizvode koji su točno oblikovani po našim željama.
Osim primjene namijenjene zabavi, danas se 3D printaju metalni umjetni kukovi i zubni implatanti, printaju se plastični komadi specifičnih medicinskih alata te čak i organski spojevi i stanice na mikronskim razinama - predviđa se da će za 5-10 godina, kada se očekuje da je 3D tisak na svom vrhuncu aplikativnog razvoja, 3D printati organi - nije isključeno da ćemo doživjeti stvaranje čovjeka kako je prikazao Peti element.
Predavanje će biti popraćeno 3D printanim primjerima te 3D skeniranjem uživo!
Vedran Starčević se profesionalno bavi 3D skeniranjem i printanjem, a u slobodno vrijeme dizajniranjem. Geek po prirodi.
Personal info: LinkedIn, Facebook / day job: www.caddprint.hr / private company: GEEK design
O MORFOLOGIJI ČUDOVIŠTA, ALI I O SIRENAMA I MORSKIM ŽENAMA
Miranda Levanat-Peričić i Suzana Marjanić
Koja su obilježja čudovišnih tijela, posebno hibridnosti? Zamisao o hibridnom tijelu koje nastaje kao spoj u prirodi nespojivih elemenata (najčešće životinjskih i ljudskih, ili kao spoj različitih životinjskih vrsta), ilustrirat će primjerima, od drevne mezopotamske predaje, do srednjovjekovnih bestijarija i psaltira. Budući da je konstrukcija čudovišnosti zamišljena kao opreka prema normi ljudskog i prirodnog, ona se vezuje uz aspekte tijela, jezika, mjesta/porijekla i prehrane. ovdje će se pažnja obratiti prije svega na jezičnu obilježenost čudovišnih bića,često u vidu jezične (ne)kompetencije ili u vidu destruktivnog/nadljudskog glasa.
U drugom dijelu izlaganja istražit će se figuracija sirene u našim usmenim predajama, u kojima je obično imenovana kao morska djevica, morska diklica, morska žena ili pak morska cura, a pored oblika sirena javlja se i oblik serena i dona serena. Pritom naše usmene predaje uglavnom ističu dva obilježja za te mitske stanovnice mora – naime, pored donjega dijela tijela s ribljim obilježjima ističe se i osobitost njihova pjevanja.
Miranda Levanat-Peričić radi na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru. Diplomirala je 1992. komparativnu književnosti i indologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 2012. godine obranila i disertaciju s temom koja povezuje morfologiju čudovišta s morfologijom kulture. Aktualne znanstvene interese vezuje uz posthumanističke teme suvremenog romana.
Suzana Marjanić radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, gdje ostvaruje interese za mitske teme u usmenoj književnosti, kulturnu animalistiku te antropologiju kazališta/performansa. Trenutno je članica uredništva časopisa Treća: časopis Centra za ženske studije, dvotjednika Zarez i časopisa Život umjetnosti. Godine 2005. u Nakladi MD objavila je knjigu "Glasovi Davnih dana: transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914–1921/22.". Zajedno je s kolegicom A. Zaradijom Kiš uredila zbornik radova Kulturni bestijarij (2007.) te njegov nastavak Književna životinja (2012.), s M. Hameršak Folklorističku čitanku (2010.) a s I. Pricom Mitski zbornik (2010.).
ANTROPOLOGIJA BUDUĆNOSTI
Emil Heršak i Maja Adžija
Razmišljanje o budućnosti i usvajanje shema o budućem životu bitni su čimbenici u ljudskom razvitku, bez obzira na to koliko su te zamisli ili sheme realne, odnosno koliko će ih povijest doista potvrditi. Gotovo u svemu, čovjek razmišlja o budućnosti: o svojim odlukama za sutra ili prekosutra, o svom budućem izgledu ili zdravlju, o svom budućem društvenom probitku, o svom potomstvu i o prijenosu svoje genetike na iduće naraštaje, o perspektivama svoje zajednice, o opasnostima na koje bi mogao naići, o načinu kako će ubuduće biti ocijenjen zbog svojih odluka i napokon o ostvarivanju smisla svoga života. U tom smislu, čovjekovo viđenje budućnosti ključan je dio njegove biti, i stoga predstavlja važnu antropološku problematiku. Na izlaganju će se razmotriti različite tematike, sve od vizija o budućnosti u prijašnjim stoljećima do najnovijih hipoteza o razvitku čovjeka i ljudskog društva, i pritom će nastojati povezati biološke (biološko-ekološke), kulturne, društvene i, svakako, idejne perspektive. Zapravo, u antropologiji budućnosti ideje su jedine prave činjenice, jer je budućnost po definiciji uvijek nešto što još ne postoji i zato ne može biti određeno nekim drugim činjenicama. Ali ideje nisu samo činjenice, nego i čimbenici, jer čak i kada ih vrijeme opovrgne, njihov utjecaj na dani trenutak može biti vrlo jak, tako da mogu pokrenuti razvojne pomake.
Doc.dr.sc. Emil Heršak, profesor je na Katedri za antropologiju Filozofskog fakulteta.
Maja Adžija, asistent je na Katedri za antropologiju Filozofskog fakulteta
WARP NA MEKSIČKI NAČIN
Antonija Grubišić Čabo i Matija Žeško
Zvjezdane staze i warp pogon su nerazdvojni. Kako bi svi kapetani (osim Siska koji uglavnom stoji) mogli otići u istraživanja po kvadrantima, nekako se moraju došlepati tamo. U seriji warp motori koje pokreće energija iz reakcija materije i antimaterije savijaju prostor oko broda i omogućuju mu brzine brže od svjetlosti. Predavanje \"Warp na meksički način\" se bavi time što se dogodi kada se takva ideja prenese sa ekrana u stvarnost. 1994. je meksički teorijski fizičar Miguel Alcubierre objavio članak o posebnom rješenju Einsteinovih jednadžbi koje predviđa stvaranje mjehura oko kojeg je zakrivljen prostor i tako se on može gibati brže od svjetlosti. Zvuči poznato? Objasnit ćemo kako je to moguće, zašto je to moguće, je li to izvedivo i hoćemo li jednom moći tako putovati svemirom. Engage! :)
Antonija Grubišić Čabo je apsolventica fizike na PMF-u. Područje fizike kojim se bavi je odziv magnetskih tvari na eksterne pobude, no i ostala područja joj idu dobro. Veliki je obožavatelj fantasyja i SF-a te redoviti gost Sferakona. Ovo joj je prvo predavanje i, kako su joj Zvjezdane staze pri vrhu popisa najdražih serija, odmah se hvata u koštac s problemom kako natjerati Enterprise da savije prostor oko sebe i krene u istraživanja po galaksiji.

Matija Žeško je apsolvent fizike na PMF-u. Njegovo područje istraživanja su sudari teških iona u LHC-u i kvark-gluon plazma. Voli SF, pen&paper RPG-e i Munchkin. Na Sferakonu je dosada bio puno puta i konačno se odvažio napraviti predavanje u kolaboraciji s kolegicom.
TENGWAR
Zvjezdana Drašner
Predavanje će prikazati povijest tengwara, vilenjačkog pisma koje je J.R.R. Tolkien kreirao za svoje epove o Međuzemlju, kao i pravila za pisanje tengwarom. Na predavanje se nastavlja radionica kaligrafije tengwara.
Zvjezdana Drašner je hrvatskog standarda za pisanje hrvatskog jezika tengwarom, pisanjem različitih jezika tengwarom bavi se od 2006. godine, uz navedeno bavi se i kaligrafijom kako kaligrafskim radovima na latiničnom pismu tako i na tengwaru.
FILMSKI REDATELJI I ZNANSTVENA FANTASTIKA
Tomislav Hrastovčak
Velik broj redatelja je napravio barem jedan izlet u znanstvenu fantastiku. Međutim, ima i onih koji su na SF-u praktički izgradili karijeru i napravili neizmjeran utjecaj na žanr. Kubrick, Spielberg, Scott i Cameron samo su neki od redateljskih velikana koji su oblikovali SF na filmu, a u posljednjih nekoliko godina pojavili su se i neki novi filmaši koji pokazuju velik interes za žanr i oblikuju trendove. Na predavanju će biti riječi o dobro poznatim redateljskim imenima i njihovim SF klasicima, ali i o nekima čije vrijeme tek dolazi...
Tomislav Hrastovčak gleda i čita SF od malih nogu, premda ga u zadnje vrijeme poprilično ograničava nedostatak slobodnog vremena. Kad stigne, piše i filmski blog. Zapravo, stalno nešto piskara. Na primjer, blog.
BANZAI MANZAI!!! - ZEN I JAPANSKA KOMEDIJA
Velimir Grgić
Politička korektnost Zapada nije previše utjecala na autohtonu japansku komediju – sadizam, seksizam, rasizam i zlostavljanje životinja uglavnom nisu termini koje tražimo onda kada se poželimo smijati, ali kako to da su ih Japanci u dugoj i bogatoj tradiciji otočkog humora, a nikad više nego u suvremenoj komediji 20. i 21. stoljeća, učinili tako urnebesnim, neizostavnim, katkad ključnim sastojcima humora nacionalnog mainstreama?
Japanska popularna kultura formirala se kroz fascinantne kombinacije autohtonog i uvezenog, asimilirajući zapadnjačke elemente u sve od kuhinja do plesnih podija, a ni s komedijom nije drugačije - BANZAI MANZAI!!!, predavanje nazvano prema istoimenog knjizi, vodi vas kroz jedinstveni i fascinantni svijet japanske komedije, svijet u kojem zen budizam susreće korijene nacionalnog stand-upa nazvanog manzai, a satira u novinskim stripovima sulude televizijske programe i bogati svijet filmskog humora.
Velimir Grgić rođen je 1978. u Požegi. Živi u Zagrebu gdje je magistrirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti.Jedan je od idejnih začetnika, pokretača i urednika magazina ‘Nomad’, koji uređuje sve do prestanka njegova izlaženja 2002. godine. Pisao je za mnoge časopise, a radio je i na televiziji kao urednik i scenarist. Objavio je više knjiga o glazbi, filmu i japanskoj kulturi, a dobitnik je SFERE za roman "Kriza" (2010.)
WERNERE HEISENBERGU, ŠTO SU TI NAPRAVILI
Davor Horvatić
Prošla godina bila je jako plodna za kvantnu mehaniku i za Heisenbergovu relaciju neodređenosti. Naslov koji je SciAm gurao: Heisenberg\'s Uncertainty Principle Is Not Dead, govori nam koliko se zakuhalo :) O čemu se tu zapravo radilo govoriti ćemo u ovom predavanju. Pogledati ćemo povijesni okvir, popričati o čemu zapravo govori relacija neodređenosti koju svi tako naivno vole citirati i na kraju vidjeti što smo to novog otkrili o svijetu. Na kraju predavanja napraviti će se mali pregled novih stvari u fizici koje su punile novinske stupce zadnjih mjeseci, sve od novosti oko Higgsa pa da Osi zla.
doc. dr. sc. Davor Horvatić, docent je na Fizičkom odsjeku zagrebačkoga Prirodoslovnomatematičkoga fakulteta. Glavno je područje njegova istraživanja kvantna kromodinamika (teorija jake sile) na konačnim temperaturama i gustoći materije. Pored toga, bavi se i fizikom kritičnih fenomena, koja ima veliku važnost u modernoj ekonomiji, fiziologiji i seizmologiji. U slobodno vrijeme drži popularna predavanja, tako da je čest gost na Festivalu znanosti, Istrakonu, Sferakonu, Rikonu i Hoykinoj Fotosofiji.
TERAFORMIRANJE MARSA
Korado Korlević
Mars je oduvijek bio zanimljiv Zemljanima, i oni su ili očekivali posjet s njega, ili stremili otisnuti se prema njemu. A ako želimo ostati na tom trenutno mrtvom planetu, moramo ga učiniti gostoljubivijim, bližim Zemlji. kako stojimo s izvedbom te ideje i koliko će ona trajati?
Korado Korlević je jedan od najpoznatijih hrvatskih astronom, koji djeluje iz Višnjana u Istri. Prema podacima na stranici Minor Planet Discoverers, trenutno je 17. po redu najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena, iako mu računaju samo rad od 1996 do 2001. Prema njemu je nazvan jedan asteroid (10201 Korado) i dva kometa (P/1999 DN3 (Korlević-Jurić) i P/1999 WJ7 (Korlević)). U okviru Astronomskog društva Višnjan bavi se popularizacijom astronomije i edukacijom te je jedan od osnivača Višnjanske škole astronomije.
70 GODINA PHILADELPHIJSKOG EKSPERIMENTA
Boris Švel
Prije 70 godina u Philadelphiji je navodno izveden eksperiment tijekom kojeg je nestao brod zajedno s posadom. Što se zapravo dogodilo? Koja je službena verzija događaja? Što se uistinu moglo zbiti? I kakve veze imaju s tim američki SF pisci?
Boris Švel je pravnik, urednik Parseka (službenog fanzina udruge SFera, dobitnik Euroconske nagrade za najbolji europski fanzin 2011), i voditelj legendardnog SFeraKonkog kviza Bočkoteka. Između ostalog.
KAWAII U JAPANSKIM SUPKULTURAMA: KULTURA SLATKOG U SLUŽBI SUBVERZIJE I KAPITALISTIČKE INDUSTRIJE
Martina Križanić
Jedan od najpoznatijih pojmova vezanih uz Japan je „kawaii“ tj. nešto slatko, ljupko, nježno, mlado, naivno, nevino. Japanska pop kultura se može opisati kao „kawaii kultura“ pa tako ovu oznaku nosi gotovo sve, od anime likova do vibratora i zahodskih školjki.
Ova šarolikost njegovog pojavljivanja u kulturi i činjenica da se radi o konceptu karakterističnom isključivo za Japan izaziva niz nerazumijevanja. Često se misli da se radi o jednoznačnom pojmu koji je k tome nešto potpuno normalno i prihvaćeno u Japanu, u svakom svom obliku. Od strane „gaijina“ (stranaca) pojednostavljuje se kao nešto dječje i senzacionalizira. S druge strane sve veći broj mladih na Zapadu slijedi kawaii filozofiju čime se ona prenosi u zapadnu kulturu što izaziva povećan interes medija i moralnu paniku.
Kawaii je danas izrazito komercijalan i utjecajan koncept, a kako se uopće pojavio i razvio u Japanu, kako ga možemo definirati, na koji način već godinama služi kao sredstvo otpora japanskih supkultura (danas čak i zapadnih) poslušajte na ovom predavanju. U sklopu predavanja sudjelovati će i par djevojaka obučenih u japanske kawaii stilove radi ilustracije i svojevrsnog performansa uživo, uz prezentaciju kroz slike na video zidu.
Martina Križanić je diplomirana sociologinja koja se bavi područjem japanskog društva i kulture, teorijama mode i životnog stila, supkulturnom i kontrakulturnom teorijom, feminizmom i rodnim studijima. Trenutno je u procesu izdavanja knjige o japanskim supkulturama u suradnji s izdavačem Jesenski i Turk, a u slobodno vrijeme stvara odjeću inspiriranu japanskom modom i organizira događanja za ljubitelje japanske kulture.
Web: myaumania.com
Kontakt: miyu (at) myaumania.com
JACQUES FRESCO - DIZAJNIRANJE BUDUĆNOSTI
Siniša Krunić
Jacques Fresco je vizionar čiji se pogled na budućnost uvelike razlikuje od onog kakvog često prikazuje Hollywood i drugi oblici fikcije. Vjeruje kako smo već sada sposobni proizvesti obilje te zaustaviti ratovanje, siromaštvo i glad. Koji problemi nas pri tome zaustavljaju i što bi se trebalo poduzeti da se takva budućnost ostvari saznajte na predavanju.
Siniša Krunić (1989., Zagreb) je student informatike koji u slobodno vrijeme uživa u stolnim igrama, izradi svijetova i, u posljednje vrijeme, primjeni igraćih elemenata u ne-igraćim kontekstima.