Predavanja

Uvod u manga i anime (s naglaskom na mangu i SF naslove) će sadržavati: povijest mange Japanu, te utjecaj mange na japansku animaciju; razlike u podijeli mange (i animea) na demografske skupine, naspram zapadnjačke podijele na žanrove; pomiješanost drugih žanrova sa SF-om; utjecaj japanskog i stranog filma na mange i anime; utjecaj zapadne kulture na mange i anime; utjecaj mange i animea na moderno japansko društvo (cosplay, figure itd.); manga i anime na zapadu i utjecaj na mlađu populaciju.

Zoran Bašić, apsolvent FER-a, je entuzijast i kritičar SF-a, japanske i američke kulture. Dugogodišnji je posjetitelj SFeraKona, te član udruge Crotaku. Predavanje o mangi i animeu će mu biti debitantski nastup na SFeraKonu.

Što je cosplay, njegov koncept i trendovi. Cosplay u drugim državama i u Hrvatskoj.

Armin Seferović rođen 1989. godine u Zagrebu, student je Veleučilišta Vern. Zainteresiran je za japansku kulturu od 16. godine. Osobno svjedočio manifestacijama vezane uz anime i mange održavanim van Republike Hrvatske.

Povijest znanstvene fantastike u japanskoj animaciji, pregled najutjecajnijih naslova i serijala, žanrovske specifičnosti, SF u animeu danas.

Rođen 1987. u Zagrebu, Goran je već u djetinjstvu bio izložen prevelikoj količini japanskih crtića koji su iskvarili njegov dječji um i odredili njegovu opsjednutost svim stvarima koje su SF i fantasy. Sada student medicinskog fakulteta, u slobodno vrijeme još uvijek opsjednut istim stvarima, a odnedavno član udruge Crotaku koja se takoder trudi iskvariti šire narodne mase japanskim multimedijalnim sadržajem.

U svjetlu nedavnog livejournalskog rata oko odnosa (uglavnom bijelih) SF autora prema manjinama, te uz lokalni mikroskandal koji je nastao oko knjige “Zvijeri plišane” Zorana Krušvara, možda je doista došao trenutak da se promotri položaj spekulativne fikcije kao prostora tolerancije. Uz kratki povijesni pogled – od zlatnog doba, kad su svemir osvajali gotovo isključivo bijeli muškarci, boreći se protiv čudovišnog “drugog”, preko novog vala i -punkerskog razdoblja koje je počelo intenzivnije raditi na uključivanju alternativnih opcija, SF je oduvijek sa sobom nosio i odraze društvene klime. Što se, dakle, može zaključiti o današnjoj društvenoj klimi promatrajući SF i reakcije na njega? Je li SF doista prostor tolerancije?

Milena Benini (Zagreb, 1966.) pisati je počela još kao maloljetnica, i nikad nije prestala. U međuvremenu je završila Klasičnu gimnaziju, studirala komparativnu književnost i francuski, pa onda novinarstvo na Zagrebačkom sveučilištu, diplomirala književnost i engleski na sveučilištu St. George u Oxfordu, dobila SFERE za roman “Kaos” i novelu “McGuffin Link”, i rodila dvije kćeri, ne nužno tim redom. Danas se bavi prevođenjem knjiga i stripova, piše blog na milerama.nosf.net, održava web-stranice Centra za ženske studije u Zagrebu, i sretno živi s mačkama, kćerima (po 2 kom) te suprugom i psom (svakog po 1).

Bilo da ga se promatra kao autora, urednika ili teoretičara, Michael Moorcock nedvojbeno je jedna od ključnih figura spekulativne fikcije. Jedan od onih koji su neposredno sudjelovali u stvaranju famoznog “novog vala” SF-a i zauvijek zamutili “čiste” granice između žanrovskog i ne-žanrovskog, između pulperskog i literarnog, Moorcock je utjecao na toliko brojne autore da je gotovo nemoguće baviti se SF-om a izbjeći njegove tragove. Nažalost, kod nas je još uvijek nedovoljno poznat, te će ga ovo predavanje pokušati približiti hrvatskoj publici, uz poseban naglasak na jedno od njegovih najslavnijih ostvarenja, sagu koja je revolucionarizirala fantasy: priču o liku i djelu 428. cara Melnibonéa, prokletog albina, ženoubojice, ratnika i patnika Elrica. Drugi tom sage o Elricu izašao je u izdanju Zagrebačke naklade, te će se ovom prigodom predstaviti javnosti.

Klingonska mitologija je vrlo osebujna i zanimljiva. Od početka Klingonskog Carstva i prvog cara Kahlessa do suvremenih Klingonaca, predavanje će vas uvesti u uzbudljivu klingonsku prošlost i religiju.

Gotovo je posve sigurno da je predaja o Kralju Arthuru samo legenda – osoba kakvu opisuje općeprihvaćena priča nikad nije postojala. U potrazi za pravim Arthurom jedan od uvjerljivijih tragova vodi – vjerovali ili ne – u Podstranu, mjesto pored Splita, smješteno pod obroncima brda Perun.

Petra, rodom iz Splita, već tri godine predsjeda SFerom i orkestrira SFeraKonom.

Koliki je značaj serijala “Earthsea” (“Zemljomorje”) Ursule Le Guin, o čemu se u serijalu radi, zašto je taj serijal bolji i od razvikanog Tolkiena, te kako je došlo do toga da on u 21. stoljeću doživi jednu neizdrživo lošu ekranizaciju u SAD-u i jednu zanimljivu adaptaciju u Japanu?

Marko Fančović je rođen 1961. u Zadru, dugo je živio u Beogradu (Zemunu) gdje se aktivno počeo baviti fantastičnim žanrovima. Prevoditelj, kritičar, esejist i pisac ZF/F/H, po profesiji novinar. Oženjen, dvoje djece. kao dugogodišnji pušač piše povremeni blog na blog.vecernji.hr/pepeljara.

Strip se, kao posebna vrsta vizualnog medija masovne komunikacije, iako ne pod tim nazivom, u Hrvatskoj pojavio sredinom tridesetih godina prošloga stoljeća. Valja napomenuti da su kao svojevrsna preteča stripa u hrvatskoj kulturi prisutne još od 17. stoljeća i brojne ilustrirane priče. Činjenica da su neki od prvih stripova objavljenih u Hrvatskoj obrađivali izuzetno zanimljive i intrigantne znanstveno-fantastične teme svrstava hrvatski strip u sam svjetski vrh ne samo glede suvremenosti i vremenskog trenutka pojavljivanja nego i kvalitete. U predavanju su prikazani znanstveno-fantastični stripovi pretežno hrvatskih autora koji su izlazili u Hrvatskoj ili inozemstvu od samih početaka pa do danas.

Dr. sc. Zdenko Franić je diplomirani inženjer fizike. Radi u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, a životni poziv mu je radioekologija i zaštita od zračenja. Bavi se i popularizacijom znanosti, a uspješno se okušao i kao pisac kratkih priča. Zastupnik je u Hrvatskom saboru. Više informacija na web stranici: http://www.franic.info

Zašto je Twilight toliko popularan, a posebno među tinejdžericama? Predavanje će pokušati odgovoriti na ovo pitanje iz perspektive onih koji to najbolje znaju. O čemu i kome se najviše razmišlja? Zašto su vampiri Stephenie Meyer toliko privlačniji od običnih ljudi i zašto su toliko prihvatljiviji od vampira drugih autora? Na predavanju će biti prikazan i kratki video koji će približiti Twilight onima koji s njim još nisu upoznati.

Jelena i Leona su mlade cure koje su tehnički tweens, a svejedno znaju sve što se može znati o Twilightu. Naj su frendice iako idu u različite škole i različite su generacije.

Dosjei X, serija koja se snimala od 1993. do 2002. godine, po mnogočemu je utjecala na televizijske serije kakve možemo gledati danas, kako na one esefične, tako i na one koje ne sadrže nadnaravne elemente. Snaga međunarodnog X-Files fandoma (X-Philes) ne jenjava niti godinama nakon završetka serije, u pripremi je i njemačka X-Files konvencija (X-Con), a fanove nije obeshrabrio niti relativno loš prijem filma X-Files: I want to believe koji se sramežljivo provukao kinima prošle godine. Što je točno toliki broj ljudi privuklo ovoj seriji, zbog čega novi fanovi nastaju i dan-danas, u čemu je sve serija oborila rekorde i postavila standarde te kakvo je nasljeđe ostavila, pojasnit će ovo predavanje. Također, bit će riječi i o stanju X-Files fandoma u Hrvatskoj, kao i sasvim zadovoljavajući broj zanimljivosti o Dosjeima X koje zasigurno dosad niste znali.

Ivana D. Horvatinčić (niniane.blog.hr) je diplomirana psihologinja koja se uz svoju struku bavi i pisanjem, brisanjem prašine s prošle godine dobivene Prve istrakonske nagrade i nagrade SFERA, predsjedava žirijem za dječje nagrade SFERICE i nije toliko ozbiljna koliko ovaj opis zvuči. Sklona je ispucavati stres mačevanjem i obožava Dosjee X i kuhinju svog muža.

Tijekom Istrakona 2007. i SFeraKona 2008., Una Mikac i Ivana D. Horvatinčić su pod “krinkom” izmišljene agencije za profiliranje nazvane “S onu stranu uma – Multiuniversal profiling service” na posjetiteljima tih konvencija primjenjivale upitnik ličnosti i na temelju rezultata im davale povratnu informaciju o radnim mjestima na brodovima iz SF svjetova koja bi im najbolje odgovarala.
Prikupljeni podaci su kasnije obrađeni kako bi se utvrdilo postoje li razlike u osobinama ličnosti između pripadnika fandoma i opće populacije, između ljubitelja fantasyja i znanstvene fantastike te između ljubitelja Star Warsa i Star Treka.
Na predavanju će Una i Ivana pojasniti logiku kojom su određivale koje su osobine potrebne za pojedina “radna mjesta”, objasnit će teoriju ličnosti po kojoj je ovaj njihov projekt rađen i iznijeti dobivene rezultate.

Una je diplomirana psihologinja i Ivanina kolegica s faksa. U svojoj dvadesetinešto godina dugoj povijesti težila vilenjačkim ušima i trčanju po izmaštanim šumama s lukom i strijelom. Danas provodi dane u nastojanjima da uvjeri ljude da “psiholog” zapravo znači “ludi znanstvenik” i želi unaprijediti svoj status geek-wannabe u nešto više, bolje i zabavnije.

Predavanje će pokušati dati prikaz osnovnih škola istraživanja bajki, klasifikaciju bajki po tipovima zapisa i obrada; kratak osvrt na mitološke aspekte i na (arhetipsku) simboliku krave uz osvrt na neke poznate i manje poznate bajke. Postavit će se pitanje zbog čega je vrlo rijetko, ako i uopće prisutna u SF-u.

Manuela Zlatar je članica Ženskih studija, autorica knjige “Novo čitanje bajki: arhetipsko, divlje, žensko”. Tajnica u nespekulativnom životu, prevodi i ponekad piše.

Jedan od najpoznatijih sovjetskih znanstvenofantastičnih filmova je Aelita iz 1924., u režiji Jakova Protazanova, snimljena po istoimenom romanu Alekseja Tolstoja. O predrevolucionarnoj ruskoj i ranoj sovjetskoj fantastičnoj tradiciji, njenom procvatu i gušenju, te o filmu Aelita, govorimo u uvodnom predavanju pred projekciju filma.

Aleksandar Žiljak (Zagreb, 1963.) po zanimanju je ilustrator, međunarodno priznati pisac (zbirka priča “Slijepe ptice”) i urednik (antologija “Ad Astra”, časopis “UBIQ”). Njegova konvencijska predavanja stvar su legendi, a najnoviji uspjeh niz je predavanja pod zajedničkim nazivom “Vintage SF” u kojem uvodi publiku u klasične SF filmove.

Cilj ovog predavanja je na zabavan, popularan i inovativan način ljudima približiti teorije moderne fizike kroz usporedbe s određenim aspektima međuljudskih odnosa različite naravi. Prateći povijesni slijed otkrića koja su prethodila kvantnoj mehanici (zračenje crnog tijela, fotoefekt i sl.), autori nastoje povući paralele i sa nekim biološkim procesima.

Vanja Blažinić, rođen 7.1.1988, u Zagrebu; student na PMF-u, Fizički odsjek
Leon Jurčić, rođen 14.5.1987, u Zagrebu; student na PMF-u, Fizički odsjek

Paralelni svemiri nisu samo dio znanstvene fantastike nego dirketna implikacija kozmoloških opažanja. Gdje se sve pojavljuju i koliko paralelnosti zapravo imamo, pokušati ćemo dočarati u ovom predavanju. Također, neki svemiri ne moraju biti paralelni nego postoje tu pored našeg i možda ih možemo jednostavno primijetiti (naravno indirektno) kada dođu dovoljno blizu. U nekim slučajevima ispada da možda nema puno paralelnih svemira (samo te određene vste) nego više paralenih svijesti. Možemo li doći u neki drugi svemir iz ovog našeg i na koji način, demonstrirati ćemo na kratkom primjeru. Zašto naše paralelne verzije imaju bradu i brkove (ili bilo koju kombinaciju toga) ostaviti ćemo za kraj i otvorenu diskusiju.

Dr. sc. Davor Horvatić asistent je na Zavodu za teorijsku fiziku zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Bavi se istraživanjem kvantne kromodinamike.

Mediji često znanstvena otkrića predstavljaju kroz senzacionalističke članke u kojima se teoretizira o njihovim potencijalima. U zadnjih je 5 godina objavljen progresivno veći broj članaka u kojima se tvrdi da dolazi vrijeme kad će tehnologija manipuliranja ljudskom biologijom dopustiti “pobjedu procesa starenja”. Što to znači? Hoćemo li moći živjeti zauvijek? Je li moguće razviti takvu tehnologiju? Trebamo li je uopće razviti? Kakve to implikacije donosi? Serviraju li nam mediji bezočne laži ili žele probuditi nadu u eliksir života? Postoji li već ta tehnologija?
Ovo predavanje odgovara na neka od ovih pitanja … I postavlja mnogo drugih.

Eli Mohamad je konzultant u poslovnom upravljanju, te je karijeru gradio u savjetničkim tvrtkama i međunarodnim razvojnim organizacijama kroz projekte za javni i privatni sektor u Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u domaćem nevladinom sektoru u polju promoviranja društva temeljenog na znanju kroz promociju znanosti i tehnologije u javnosti. Na webu: www.znanost.org.
U inozemstvu je aktivan u Asocijaciji H+ Ujedinjenog Kraljevstva (UKTA) gdje često pomaže pri organiziranju mjesečnih predavanja na teme bliske futurizmu, te utjecaju novih tehnologija na građanstvo.
Također je član Methuselah Fundacije u SAD-u, te mentor pri MFURI inicijativi. Mohamad posjeduje magisterij iz područja upravljanja tehnologijom i inovacijama Sveučilišta Sussex iz Velike Britanije.

Najspektakularnija astronomska pojava, njeno povijesno i znanstveno značenje. Kome danas služe pomrčine Sunca i zašto ih treba vidjeti? Osvrt na prošlogodišnju pomrčinu Sunca u Novosibirsku.

Predavanje je organizirano povodom Međunarodne godine astronomije.

Astronom amater, član Astronomsko-astronautičkog društva Zagreb od 1978. g., zaposlenik u Tehničkom muzeju u Zagrebu u kojem, između ostalog, vodi planetarij, sudionik na astronomskim natjecanjima i kampovima, predavač na tečajevima astronomije, autor više astronomskih članaka.